China’s AI Surge Reshapes Global Tech Leadership

Kako kineska AI revolucija redefinira ravnotežu moći u globalnoj tehnologiji

“Izvršno sažetak Tržište Interneta stvari (IoT) kreće prema rekordnom rastu do 2025. godine, na putu da blizu $1 trilijuna godišnje globalne potrošnje rcrwireless.com gsmaintelligence.com.” (izvor)

Dinamika AI tržišta i ključni pokretači

Globalni pejzaž umjetne inteligencije (AI) svjedoči o pojačanom rivalstvu između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, dok se obje nacije bore za tehnološku nadmoć. SAD su odavno vodeće u inovacijama u AI, s tehnološkim divovima kao što su Google, Microsoft i OpenAI. Međutim, brzi napredak Kine, državna ulaganja i ambiciozni politički okviri oblikuju konkurentnu dinamiku ovog sektora.

Prema Stanfordovom Izvještaju o AI indeksu 2024, SAD i dalje vode u osnovnim AI istraživanjima, s američkim institucijama koje su 2023. godine proizvele 42% svjetskih najcitiranijih AI radova. Ipak, Kina smanjuje razliku, doprinoseći 36% ovih radova, u odnosu na 29% 2020. godine. Što se tiče AI talenta, Kina sada godišnje diplomira više AI doktora nego SAD, što odražava strateški fokus na razvoj radne snage.

Kineska AI revolucija poticana je čvrstom vladinom podrškom, što se ogleda u “Plan razvoja umjetne inteligencije nove generacije”, koji ima za cilj učiniti Kinu globalnim liderom u AI do 2030. godine. Tehnološki divovi zemlje—poput Baidua, Alibabe, Tencenta i SenseTimea—intenzivno ulažu u generativni AI, računalni vid i obradu prirodnog jezika. U 2023. godini, kineska AI industrija privukla je više od 14 milijardi dolara privatnih ulaganja, što je drugo nakon SAD-a, koja je privukla 67 milijardi dolara (CB Insights).

Ključni pokretači kineskog AI porasta uključuju:

  • Obilje podataka: Ogromno stanovništvo Kine i digitalni ekosustav generiraju goleme skupove podataka, potičući napredak strojnog učenja.
  • Vladina politika: Strateško državna financiranja i regulatorna podrška ubrzavaju AI istraživanje i komercijalizaciju.
  • Industrijska integracija: AI se brzo primjenjuje u proizvodnji, zdravstvenoj zaštiti i pametnim gradovima, stvarajući stvarni utjecaj i povratne petlje.

U međuvremenu, SAD održavaju svoju prednost kroz živahni ekosustav startupova, svjetske sveučilišta i pristup globalnom kapitalu. Međutim, izvozne kontrole na napredne poluvodiče i rastuće geopolitičke tenzije oblikuju konkurentski pejzaž (Reuters).

Kako obje nacije povećavaju ulaganja i političke inicijative, globalno AI tržište postavljeno je za daljnju fragmentaciju i inovacije, s dubokim implikacijama na tehnologiju, ekonomiju i geopolitiku.

Nove inovacije i proboji u umjetnoj inteligenciji

Globalni pejzaž umjetne inteligencije (AI) svjedoči o dramatičnom pomaku dok brzi napredak Kine sve više predstavlja izazov dugotrajnoj dominaciji Sjedinjenih Američkih Država. Ovo pojačano rivalstvo preoblikuje budućnost inovacija, ulaganja i regulacije AI širom svijeta.

Kineski AI porast

  • Ulaganje i talent: Kina je učinila AI nacionalnim prioritetom, s vladinim inicijativama kao što je “Plan razvoja umjetne inteligencije nove generacije” koji ima za cilj učiniti zemlju svjetskim liderom u AI do 2030. godine. U 2023. godini, Kina je činila gotovo 15% globalnog privatnog ulaganja u AI, što je drugo nakon SAD-a, koji je držao 50% (Stanford AI Index 2024).
  • Istraživački output: Kineski istraživači sada objavljuju više AI povezanih radova nego bilo koja druga zemlja, a njihov rad je sve više citiran u časopisima najvišeg ranga (Nature).
  • Generativni AI i veliki modeli: Kina je pokrenula više od 130 velikih jezičnih modela (LLM) do početka 2024. godine, što predstavlja 40% globalnog ukupnog broja. Tvrtke kao što su Baidu, Alibaba i SenseTime vode inicijativu s modelima poput ERNIE Bota i Qwen (South China Morning Post).

Odgovor SAD-a i kontinuirano vođstvo

  • Tehnološki divovi i startupovi: SAD i dalje ostaju dom AI divovima poput OpenAI, Googlea i Microsofta, koji nastavljaju postavljati standarde s modelima kao što su GPT-4 i Gemini. Američki startupovi privukli su 67,2 milijarde dolara u financiranju AI u 2023. godini, daleko nadmašujući kineskih 8,3 milijarde dolara (CB Insights).
  • Prednost u poluvodičima: Izvozne kontrole SAD-a na naprednim čipovima usporile su pristup Kine vrhunskom hardveru, ali kineske tvrtke ubrzavaju razvoj domaćih čipova kako bi nadoknadile razliku (Reuters).
  • Regulatorno vođstvo: SAD oblikuju globalne norme AI-a kroz inicijative poput Instituta za AI sigurnost i međunarodnih partnerstava, dok Kina razvija okvire regulacije fokusirane na kontrolu sadržaja i sigurnost podataka (Brookings).

Izgled

Rivalitet SAD-a i Kine u AI-u pokreće bez presedana inovacije, ali također postavlja zabrinutosti oko tehnološke dekolonizacije, etičkih standarda i globalnog upravljanja. Dok se obje nacije utrkuju u definiraju budućnost AI-a, svijet pomno prati kako bi vidio koja će sila postaviti pravila za sljedeću eru inteligentne tehnologije.

Glavni akteri i promjene savezništava u AI areni

Globalni pejzaž umjetne inteligencije (AI) svjedoči o pojačanom rivalstvu između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, dok se obje nacije bore za tehnološku nadmoć. SAD su dugo bili dom AI divova kao što su Microsoft, Google (Alphabet), OpenAI, Meta i Amazon. Ove tvrtke su pioniri proboja u generativnom AI-u, velikim jezičnim modelima i AI uslugama temeljenim na oblaku, što je skupa privuklo milijarde ulaganja i oblikovalo globalne standarde.

Međutim, kineski AI sektor brzo smanjuje razliku, potaknut državnim inicijativama i živahnim privatnim sektorom. Vodeće kineske tvrtke kao što su Baidu, Alibaba, Tencent i SenseTime ostvaruju znatan napredak u obradi prirodnog jezika, računalnom viđenju i AI platformama temeljenim na oblaku. Prema Stanfordovom AI indeksu 2024, Kina sada prednjači u svijetu po broju objavljenih AI istraživačkih radova i brzo povećava svoj udio na globalnim AI patentima.

Geopolitičke tenzije dodatno su potaknule ovu konkurenciju. SAD su nametnuli izvozne kontrole na napredne poluvodiče i AI čipove, s ciljem da uspori napredak Kine u visokoprofesionalnom računalstvu (Reuters). Kao odgovor, Kina ubrzava domaći razvoj čipova i intenzivno ulaže u AI infrastrukturu, s vladom koja se obvezuje na više od 140 milijardi dolara za podršku svojoj tehnološkoj industriji (Bloomberg).

  • Snage SAD-a: Dominacija u osnovnim AI modelima, globalnoj infrastrukturi oblaka i robustnom ekosustavu startupova.
  • Kineska prednost: Ogromne bazene podataka, brza primjena AI u javnim uslugama i snažna vladina podrška.

S obzirom na promjene savezništava, obje zemlje sklapaju nova partnerstva: tvrtke iz SAD-a surađuju s europskim i japanskim tehnološkim liderima, dok Kina produbljuje veze sa jugoistočnom Azijom i Bliskim Istokom. Ishod ove borbe za AI moć oblikovat će globalnu inovaciju, ekonomski rast i budućnost digitalnog upravljanja.

Projektirani rast i investicijske točke u AI

Globalni pejzaž umjetne inteligencije (AI) svjedoči o žestokom rivalstvu između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, dok obje nacije intenzivno ulažu kako bi osigurale tehnološku nadmoć. SAD su dugo vodile u inovacijama u AI, dom tehnoloških divova poput Googlea, Microsofta i OpenAI. Međutim, brzi napredak Kine, državna ulaganja i ambiciozne političke inicijative smanjuju razliku, čineći je ozbiljnim konkurentom u AI utrci.

Prema Stanfordovom Izvještaju o AI indeksu 2024, SAD i dalje vode u osnovnim AI istraživanjima, s američkim institucijama koje proizvode 42% najboljih AI radova u svijetu. Ipak, Kina sustiže, pridonoseći 36% najvažnijih publikacija i nadmašujući SAD po pitanju AI patenata. U 2023. godini, Kina je podnijela više od 29.000 AI povezanih patenata, u usporedbi s 13.000 iz SAD-a (WIPO).

Trendi ulaganja dodatno naglašavaju ovu konkurenciju. Amerikanski AI startupovi privukli su 67,2 milijarde dolara u privatnim ulaganjima u 2023. godini, dok su kineski startupovi osigurali 14,6 milijardi dolara (CB Insights). Međutim, vladine inicijative Kine, kao što je “Plan razvoja umjetne inteligencije nove generacije”, imaju za cilj učiniti Kinu svjetskim liderom u AI do 2030. godine, s masivnim ulaganjima u istraživanje, infrastrukturu i razvoj talenta (China Daily).

  • Vruće točke SAD-a: Silicijska dolina, Seattle i Boston ostaju epicentri inovacija u AI, potaknuti robusnim ekosustavom rizničkog kapitala i vodećim sveučilištima.
  • Kineski AI centri: Peking, Shenzhen i Šangaj postaju globalne AI moćnice, podržane vladinim poticajima i brzo rastućim bazenom talenata.

Geopolitičke tenzije i izvozne kontrole oblikuju konkurentski pejzaž. SAD su uvele restrikcije na izvozne napredne čipove u Kinu, s ciljem da uspori njen napredak u aplikacijama AI visoke razine (Reuters). Kao odgovor, Kina ubrzava domaći razvoj čipova i ulaže u domaće AI modele, poput Baiduovog Ernie Bota i Alibabinog Tongyi Qianwen (SCMP).

Kako se obje nacije još više angažiraju u AI, nadolazeće godine vide pojačanu konkurenciju, s globalnim investicijskim i inovacijskim usredotočenjima koja se pomiču kao odgovor na politiku, talenat i tehnološke proboje.

Komparativni uvidi: Kina, SAD i globalni AI ekosustavi

Globalni pejzaž umjetne inteligencije (AI) sve više se definira rivalstvom između Kine i Sjedinjenih Američkih Država, dok se obje nacije bore za tehnološku nadmoć. Ova konkurencija oblikuje globalnu inovaciju, ulaganje i regulatorne okvire, dok svaka zemlja koristi svoje jedinstvene prednosti kako bi unaprijedila AI sposobnosti.

Sjedinjene Američke Države: Lider u inovacijama i ulaganjima

  • SAD ostaju najveće središte za istraživanje i razvoj AI-a, dom tehnološkim divovima kao što su Google, Microsoft, OpenAI i Meta. U 2023. godini, američki AI startupovi privukli su više od 67 milijardi dolara privatnog ulaganja, što čini gotovo polovinu globalnog AI financiranja (Stanford AI Index 2024).
  • Američka sveučilišta i istraživačke institucije nastavljaju proizvoditi proboje u AI-u, posebno u generativnoj AI, obradi prirodnog jezika i autonomnim sustavima.
  • Regulatorno okruženje SAD-a, iako se razvija, općenito podržava inovacije, iako su nedavne rasprave o sigurnosti AI i etici potaknule nove zakonodavne napore (Izvršna naredba Bijele kuće o AI).

Kina: Brzi rast i ambicija poticana državom

  • Kina je AI proglasila nacionalnim prioritetom, s vladinim “Planom razvoja umjetne inteligencije nove generacije” koji ima za cilj učiniti Kinu svjetskim liderom u AI do 2030. godine (China Daily).
  • Kineske tehnološke tvrtke kao što su Baidu, Alibaba, Tencent i SenseTime brzo napreduju u AI aplikacijama, posebno u računalnom viđenju, prepoznavanju lica i tehnologijama pametnih gradova.
  • Kineski AI sektor koristi ogromne resurse podataka, veliki bazen STEM diplomaca i snažnu podršku vlade, ali se suočava s izazovima zbog izvozne kontrole SAD-a na naprednim poluvodičima (Reuters).

Globalne implikacije i novi igrači

  • Rivalstvo SAD-a i Kine u AI-u pokreće globalna ulaganja i političke reakcije, s Europskom unijom, Indijom i drugim regijama koje pokušavaju izraditi svoje vlastite AI strategije (Europska komisija).
  • Zabrinutosti oko etike AI, sigurnosti i ovisnosti o opskrbnim lancima potiču pozive na međunarodnu suradnju i standarde.

Kako se kineska AI revolucija ubrzava, ravnoteža moći u globalnoj tehnologiji se mijenja, izazivajući dugogodišnju dominaciju američke tehnologije i postavljajući pozornicu za novu eru inovacija i konkurencije.

Očekivani razvoj i strateške implikacije

Globalni pejzaž umjetne inteligencije (AI) doživljava seizmički pomak dok brzi napredak Kine sve više izaziva dugotrajnu dominaciju Sjedinjenih Američkih Država. Ovo pojačano rivalstvo oblikuje ne samo tehnološke inovacije već i ekonomske i geopolitičke strategije širom svijeta.

Očekivani razvoj

  • Porast ulaganja: Kineski AI sektor predviđa se da će dostići tržišnu vrijednost od 26,4 milijarde dolara do 2026. godine, s godišnjom stopom rasta (CAGR) od 20,4% (Statista). SAD ostaju ispred u ukupnim ulaganjima, ali državna financiranja Kine i mobilizacija privatnog sektora smanjuju razliku.
  • Talent i istraživanje: Kina sada proizvodi više AI istraživačkih radova nego bilo koja druga zemlja i brzo povećava svoj udio u najcitiranijim publikacijama (Nature). SAD i dalje vode u privlačenju globalnog AI talenta, ali kineski domaći pipeline se širi kroz agresivne obrazovne i regrutacijske politike.
  • Regulatorna divergentnost: Kineska vlada implementira stroge propise o AI-u, uključujući prve na svijetu pravila o generativnoj AI, s ciljem ravnoteže između inovacija i socijalne stabilnosti (Reuters). Pristup SAD-a ostaje decentraliziran, s tekućim raspravama o saveznom nadzoru.
  • Trka za poluvodiče: Izvozne kontrole SAD-a na naprednim čipovima potaknule su Kinu da ubrza domaći razvoj poluvodiča, s velikim ulaganjima u tvrtke poput SMIC-a i Huaweija (Financial Times).

Strateške implikacije

  • Globalni opskrbni lanci: Razdvajanje AI ekosustava može natjerati multinacionalne kompanije da biraju između američkih i kineskih tehnoloških skupova, utječući na globalne opskrbene lance i standarde.
  • Geopolitičke tenzije: AI je sada središnja tema u strateškoj konkurenciji SAD-a i Kine, utječući na saveze, trgovinske politike i doktrine nacionalne sigurnosti (Vijeće za vanjske odnose).
  • Inovacijski centri: Obe zemlje ulažu u AI klastere—kao što su Silicijska dolina i Pekinški Zhongguancun—kako bi privukle startupove i talente, potencijalno ubrzavajući regionalnu inovaciju, ali i produbljujući globalnu podjelu.
  • Etički i socijalni utjecaj: Divergentne regulatorne filozofije mogu dovesti do kontrastnih pristupa etici AI, privatnosti i nadzoru, s globalnim implikacijama za ljudska prava i digitalno upravljanje.

Kako se kineska AI revolucija ubrzava, svijet je spreman za novu eru tehnološke konkurencije, s dubokim posljedicama za inovacije, sigurnost i globalni poredak.

Prepreke napretku i nove mogućnosti za rast

Globalni pejzaž umjetne inteligencije (AI) sve više se definira rivalstvom između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, dok se obje nacije bore za tehnološku nadmoć. Ova konkurencija preoblikuje inovacije, ulaganja i regulatorne okvire širom svijeta, ali također donosi značajne prepreke i nove mogućnosti za rast.

  • Prepreke napretku:

    • Geopolitičke tenzije i izvozne kontrole: SAD su uvele stroge izvozne kontrole na napredne poluvodiče i AI tehnologije u Kinu, s ciljem usporavanja napretka Pekinga u ključnim sektorima. Ova ograničenja, poput onih koja su najavljena u listopadu 2023. godine, ograničila su pristup kineskih firmi vrhunskim čipovima od tvrtki poput NVIDIA-e i AMD-a (Reuters).
    • Talent i protok znanja: Obje zemlje pojačavaju politike viza i istraživačke suradnje, otežavajući AI talentu da se slobodno kreće. SAD su povećale nadzor nad kineskim istraživačima, dok Kina snažno ulaže u domaće pipeline talenata (Brookings).
    • Fragmentirani standardi i regulacije: Divergentni pristupi upravljanju AI—poput američkog fokusa na inovacije i kineskog naglaska na državnu kontrolu—stvaraju izazove interoperabilnosti i usporavaju usvajanje globalnih standarda (Vijeće za vanjske odnose).
  • nove mogućnosti za rast:

    • Domace inovacijske ekosustave: Kineski AI sektor brzo se širi, s vladinom podporom koja potiče startupe i istraživanje. Kinesko AI tržište se predviđa da će dostići 26,4 milijarde dolara do 2026. godine, s godišnjom stopom rasta od 20% (Statista).
    • Alternativni opskrbni lanci: Obje nacije ulažu u domaću proizvodnju poluvodiča i AI infrastrukturu kako bi smanjile ovisnost o stranoj tehnologiji, potičući nove industrije i stvaranje radnih mjesta (Wall Street Journal).
    • Globalna partnerstva izvan okvira SAD-Kina: Druge zemlje i regije, kao što su EU i Indija, pojavljuju se kao važni igrači, nudeći mogućnosti suradnje i alternative tržištima AI proizvoda i usluga (Svjetski ekonomski forum).

Kao što se SAD i Kina nastavljaju sukobljavati zbog AI, rezultantne prepreke i nove mogućnosti rasta oblikovat će budućnost globalnog tehnološkog vođstva i inovacija.

Izvori i reference

China Creates GLOBAL FIRST: Fully Autonomous AI Robot Soccer (NO Remote Control)

ByQuinn Parker

Quinn Parker je istaknuta autorica i mislioca specijalizirana za nove tehnologije i financijsku tehnologiju (fintech). Sa master diplomom iz digitalne inovacije sa prestižnog Sveučilišta u Arizoni, Quinn kombinira snažnu akademsku osnovu s opsežnim industrijskim iskustvom. Ranije je Quinn radila kao viša analitičarka u Ophelia Corp, gdje se fokusirala na nove tehnološke trendove i njihove implikacije za financijski sektor. Kroz svoje pisanje, Quinn ima za cilj osvijetliti složen odnos između tehnologije i financija, nudeći uvid u analize i perspektive usmjerene prema budućnosti. Njen rad je objavljen u vrhunskim publikacijama, čime se uspostavila kao vjerodostojan glas u brzo evoluirajućem fintech okruženju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)